Obespravljene žene
EDUCATION OF DISENFRANCHISED WOMEN PROGRAM
Autori: Profesori doktori Marijana i Refik Šećibović
This little book is a response to the relations in Bosnian society, to the essence of the problems that are eroding it, as metastases in an advanced stage of the disease – carelessness, insensitivity, complete absence of empathy, poverty of spirit and matter, political manipulation and destruction, religious wandering and their closure. It provides answers and offers solutions for building a more human society through a modern and flexible educational system. It is primarily intended to disenfranchise girls and women who have the right to education because it is guaranteed to them by the Constitution, readers who see themselves as active members of social change, the academic community which should accept the fact that it exists for the sake of its users, governmental and non-governmental sectors, embassies that can and should convey our experience, unique in Europe. As followers of Paolo Freire, a great fighter for the rights of the disenfranchised and his pedagogy of the opressed, we were convinced of his thesis that Third World societies are marked by the so-called “culture of silence” and that only the disenfranchised can recognize the disenfranchised. Opširnije
VSTIMKONJIC I SPARKASSE BANK “DOBRE PRIČE” 2023
19. 12. 2023. godine u sarajevskoj Vijećnici prisustvovali smo dodjeli priznanja za “Dobre priče” našeg partnera Sparkasse Bank BiH. Dekanesi Visoka škola za turizam i menadžment Konjic prof.dr Marijani Šećibović uručeno je priznanje za doprinos inkluzivnom obrazovanju u projektu “Obrazovanje obespravljenih žena”. Sparkasse bank BiH podržala je i naše studentice tokom njihovog takmičenja u Madridu, na čemu se posebno zahvaljujemo. #sparkasse#vstimkonjic#dobreprice#priznanja
VSTIMKonjic i Sparkasse Bank “DOBRE PRIČE” 2023 – Visoka škola za turizam i menadžment
VISOKA ŠKOLA ZA TURIZAM I MENADŽMENT, RAD SA RANJIVIM KATEGORIJAMA I SARADNJA SA OSTALIM GEOPARKOVIMA
Visoka škola za turizam i menadžment Konjic je specifična visokoškolska ustanova koja se opredelila za eksperimentalne oblike obrazovanja za turizam, održivi razvoj i menadžment. Čitava njena filozofija podučavanja zasniva se na nekoliko važnih elemenata, prvo to je kritička pedagogija, drugo to je teorija Gerta Bieste, održivi razvoj i fleksibilno učenje.
Naročito ovdje analiziramo sa stanovišta teorije Gerta Bieste, odnos prema ekopedagogiji i ekološkom obrazovanju uopšte. Pogotovo kada su uzmu u obzir obrazovanje za ranjive kategorije, fleksibilno učenje i građansko obrazovanje. Gert Biesta, sigurno jedan od vodećih živih teoretičara obrazovanja postavio je teoriju koja se zasniva na tri osnovna elementa – kvalifikaciji, socijalizaciji i subjektivizaciji. ….. Opširnije
OBRAZOVANJE OBESPRAVLJENIH ŽENA – UPOZNAJTE NAŠE STUDENTICE
U Bosni i Hercegovini se kriju uspešne priče ali to nama ne smeta, ima društvenih mreža a na njima pratitelja pa info može stići do svakoga. Da podsetim, pre tri godine smo počeli projekat “Obrazovanje obespravljenih žena” (Romkinje, žene žrtve nasilja, samohrane majke i djevojke iz ruralnih područja). Krio se projekat od javnosti kao što zmija krije noge, međutim ne možete sakriti dragulj. Poznavaoci kvaliteta znaju gde dragulj stanuje pa je tako projekat prepoznat i nagrađen od EU u Briselu, 27.4.2023. godine.
Ubrzo nakon toga, studentice su pokazale da su najoriginalnije, najkreativnije, najbolje poznaju materiju iz turizma te su osvojile prvu nacionalnu nagradu i od septembra meseca kreću pripreme za svetsko prvenstvo u Madridu. Toliko o tome, NAJBOLJI SMO. U moru nemilih događaju u BiH, projekat “Obrazovanje obespravljenih žena” se pokazuje kao prioritet svih prioriteta jer nema osnažene žene bez obrazovanja. Obrazovanje joj otvara nova vrata, poznanstva sa nekim drugim ljudima, nove prilike, obrazovanje joj daje mogućnost jednog potpuno drugog, sadržajnijeg života. Zato smo mi profesori, saradnici i svi istinski prijatelji VSTIM Visoka škola za turizam i menadžment Konjic ponosni na naše cure iz projekta, a vrlo brzo će vam se svaka posebno obratiti. One će vam ispričati šta im je doneo fakultet i zašto je važno da se žena obrazuje. Sve cure koje nemaju mogućnost da se školuju a žele, dobro nam došle!
https://www.facebook.com/watch/?v=2869518059845154
MARIJANA ŠEĆIBOVIĆ: “OBRAZOVANJE JE PREVENCIJA NASILJU NAD ŽENAMA“
Izvor: Marijana Šećibović: “Obrazovanje je prevencija nasilju nad ženama“ – Tacno.net
Gošća drugog u seriji od deset podcasta „Mrzim kada sama šetam noću“ koji se kroz eksplanatorno novinarstvo baviti problemom nasilja nad ženama je prof. dr Marijana Šećibović, biološkinja, komunikološkinja, feministkinja i dekanesa na Visokoj školi za turizam i menadžment Konjic, koja je pokrenula projekat „Obrazovanje obespravljenih djevojaka i žena u BiH“ kao prevenciju siromaštvu i nasilju nad ženama.
Komentarišući naziv podcasta, Šećibović ističe da je naslov asocirao na djevojku koju presreće nepoznat muškarac dok u kišnoj noći šeta sama: „Ja imam strah da izađem noću i budem sama na ulici. Čitav region je postao opasno mesto za život. Više nije pitanje da li je noć, ili je dan. Toliko oružja ima oko nas da su svi naši životi ugroženi, a nasilja u mladim ljudima je previše. To su prigušene frustracije, nezadovoljstva, iskazivanje bunta… Iza svega toga se kriju i duboki i potisnuti strahovi. Ono što je sigurno je da kao društvo nismo ništa učinili da utičemo na obrazovni sistem, koji je pored porodice bitno mesto sticanja ne samo znanja, nego i dobrih navika i osećanja, empatije…“
Govoreći o prepoznavanju mogućih obrazaca nasilničkog ponašanja kod djece i mladih, Šećibović ističe da je škola bitno mjesto i da nije samo obrazovna, nego i odgojna institucija: „Imala sam situaciju kroz rad u srednjoj školi da mi se učenik igrao pištoljem na času. Uplašila sam se, ali nisam odjurila kod direktora i počela da vičem na njega. Pogledala sam ga i pitala misli li da je frajer. Na to pitanje se zbunio. Objasnila sam mu da biti mangup znači završiti mnoge škole, a to što on radi ne rade mangupi, nego džiberi koji nemaju obrazovanja, vaspitanja, i da mu to ne priliči. Njega je to potpuno smekšalo. Objasnila sam mu da škola nije mesto gde će nositi oružje. Sve je poslušao i vremenom smo postali dobri prijatelji. Suština je da moramo prihvatiti činjenicu da mi učenicima i studentima moramo prići. Na Visokoj školi za turizam i menadžment Konjic mi smo prišli obespravljenim ženama. To nije bilo lako, jer su one u svojoj glavi imale sliku da su obespravljene, da im fakultet nije dostupan i da one to nikada ne mogu završiti.“
Govoreći o patrijarhatu i tradicionalnim vrijednostima koje se u našoj javnosti miješaju sa religijom, a onda takvi pojedinci budu nasilni, Šećibović objašnjava: „S jedne strane sam sigurna da se radi o podvojenim ličnostima, a sa druge strane možda ti ljudi imaju lične frustracije, ili su bili zlostavljani pa samo znaju za model zlostavljanja. Ne razmišljaju da time kaljaju ovu drugu stranu i zato postoji veliki otpor između ateista i verujućih, jer nam je sa strane verujućih došlo mnogo toga što nije trebalo, ne samo femicid, nego i pedofilija…“
Na pitanje kako su u Visokoj školi za turizam i menadžment Konjic došli na ideju da otvore vrata obespravljenim ženama i besplatno ih školuju, Šećibović odgovara: „Ideja je sazrela kada sam pre tri godine na PITCHWISE vidjela sve te sjajne žene kojima je trebalo baš jako malo da budu sasvim zadovoljne. A kako znam da obrazovanje ne poznaje granice i može doći do svakoga ko želi da se obrazuje, tako sam se vratila na svoju visokoškolsku instituciju i rekla da ćemo pokrenuti ovaj program, dostupan svima. Onda je trebalo doći do tih žena. Krenula sam preko ženskih mreža i Jadranka Miličević nam je mnogo pomogla u tome da pronađemo žene koje su žrtve nasilja, samohrane majke, Romkinje i devojke iz ruralnih područja… međutim kod svih njih je bilo pitanje da li ja to mogu. Toliko je društvo uspelo da ih minimizira, da one ne vide da iz tog miljea mogu izaći.“
Za kraj, profesorica Šećibović kaže: „Moja poruka ženama jeste da shvate da imaju jedan život i da treba da iskoriste tu priliku. Treba da pronalaze ljude koji se njima raduju. Ja ih pozivam da dođu na VSTIM Konjic, da rastu zajedno sa nama, jer sa nama će dobiti ono što im treba, a to je samopouzdanje i vera u sebe. Probudiće svoju uspavanu ambiciju, a kada probudite ambiciju onda vam je samo nebo granica.“
ŠKOLA U KONJICU: MJESTO ZA BESPLATNO OBRAZOVANJE ROMKINJA
Visoka škola za turizam i menadžment iz Konjica kreirala je poseban program za marginalizirane žene I otvorila im vrata visokog obrazovanja. Od prošle godine, 10 žena iz ove društvene grupe ima potpuno besplatno obrazovanje. Polovina njih su Romkinje i dolaze iz nekoliko bh. gradova i različitih nevladinih organizacija. Za njih je ovo jedinstvena prilika da dobiju fakultetsku diplomu i rade ono što vole, te ojačaju svoje znanje i kapacitete uz veliku i nesebičnu podršku tima ove konjičke škole.
Kako pomoći obespravljenim ženama? Ovim pitanjem profesorica Marijana Šećibović bavi se već dugo godina kroz svoj aktivistički i akademski rad, a sada je došlo vrijeme da se nešto konkretno uradi. Kao dekanesa Visoke škole za turizam i menadžment iz Konjica ona je kreirala projekat “Obrazovanje obespravljenih žena u Bosni i Hercegovini” u koji je željela uključiti sve one grupe sa margine – žrtve nasilja, samohrane majke, djevojke iz ruralnih područja i posebno Romkinje koje trpe višestruku diskriminaciju u društvu. Ovo je ono što je ona mogla da uradi i da ima nekog efekta. I to potpuno besplatno za sve njih.
“U toj grupi žena su Romkinje jer su one duplo obespravljene, one su obespravljene rođenjem. Ne postoji baza podataka o njihovom stepenu obrazovanja, o tome koliko su obrazovane, koje su škole završile. I nemaju sredstava za normalno školovanje”, kaže prof. Šećibović.
Putem različitih nevladinih organizacija uspjela je okupiti grupu od 10 žena, od kojih su polovina Romkinje. Sve one ili nisu imale mogućnosti da se obrazuju ili su svoje visoko obrazovanje morale prekinuti. Ovaj projekat im je ponudio ono što nikad niko nije. Moglo se ponuditi polje turizma: menadžment i turizam, komunikologija i turizam i geoturizam, dodaje ona.
“Besplatno obrazovanje znači da su im vrata ove visokoškolske ustanove u potpunosti otvorena. Dobijaju besplatne knjige, mentorski rad, svo osoblje škole im je dostupno za bilo kakvu pomoć. Cilj je da se one obrazuju, ekonomski osnaže i ostanu u BiH. A, osnaživanja nema bez obrazovanja”, navodi prof. Šećibović, jer je to resurs koji ne nestaje i ne gubi se vremenom.
“Autobusi ljudi odlaze iz BiH. I vrlo brzo ćemo biti u situaciji da će svaki čovjek biti važan i neće se govoriti o marginalizovanim kategorijama. Tako da će i oni ući u kvotu redovnih i neće se više govoriti o marginalizaciji”, navodi ona.
Jedinstven projekat u BiH
Svo osoblje škole je stalo iza ovog projekta, pa su i predavači na tri studijska programa snizili svoje cijene. Iza projekta nije stao niko, a finansijsku podršku pružila je samo jedna firma za djevojku iz Konjica i to na godinu dana. Ovo je humanistički projekat koji nije komercijalan, a prvi rezultat je Velika motivisanost i odgovornost studentica.
Romkinje dolaze iz oba entiteta. Nastavu prate stoprocentno. I odgovara im da mogu da prate nastavu online. Svima je dostupno sve. Praksu će završiti u gradovima u kojima rade, kaže profesorica Šećibović.
Prosjek njihovih ocjena nakon prve godine studija je 8, i to iz razloga što su pripremanju ispita i stjecanju znanja pristupile odgovorno. Ulogu u svemu itekako ima otvorenost same škole gdje smatraju da su oni tu zbog studentica, a ne obratno. Čitav kolektiv želi da ove žene uspiju, da se osamostale i da ostvare ono što im prirodno pripada. Za one koje nisu uspjele završiti ni srednje obrazovanje, napravljen je i Karijerni centar kroz koji mogu stjecati praktična znanja za specifična zanimanja u turističkoj industriji. Priča o obespravljenim ženama, posebno onim poput Romkinja koje pripadaju nacionalnoj manjini, slabo interesuje one koji bi mogli podržati ovakve projekte. Umjesto domaćih institucija, interes su pokazale strane ambasade i vlade, poput Austrije, Slovenije i Francuske. Od njih se očekuje i finansijska pomoć ovim studenticama, ali i podrška u učenju stranih jezika.
Ovo je novi početak za Romkinje
Larisa Kovačević uposlena je u Udruženju žena Romkinja “Bolja budućnost” u Tuzli i uz podršku direktorice upisala je ovaj studij. Ovo je za nju nastavak visokog obrazovanja, jer je zbog niza okolnosti morala odustati od studija prava u Sarajevu. Iako je mislila da neće uspjeti raditi, imati porodicu i studirati, ova škola joj je pokazala da se kroz fleksibilnost i to može postići.
“Posebno mi se svidjelo jer je u pitanju turizam i jer sam završila Srednju turističko-ugostiteljsku školu u Tuzli. Uvijek mi je bila želja da više saznam, da se nekad bavim nekom uslužnom djelatnošću. U udruženju imam priliku da sarađujem sa medijima, da promovišem rad, a i da uspostavljam kontakt sa ljudima na terenu. Zato me je zainteresovala komunikologija i turizam”, kaže Larisa.
Jednogodišnje iskustvo tokom studiranja i praktična znanja već su joj pomogli u radu. Najprije, oslobodila se straha od javnog nastupa, posebno zbog predrasuda jer dolazi iz jednog romskog udruženja. U konačnici, za nju će ovo biti profesionalna nadogradnja jer će sve što nauči, imati priliku i da primijeni u praksi.
Murisa Halilović iz Visokog također je dobila priliku da studira u ovoj visokoj školi. Ona je aktivistica i nekada je vodila jednu romsku nevladinu organizaciju koja se također bavila obrazovanjem. Prepoznala je da ovdje postoji vrsta programa i metodologije rada koji se ne može naći na drugim univerzitetima u BiH.
Ona je odabrala menadžement i turizam jer dolazi iz grada u kojem je turizam procvjetao i gdje je otvoren veliki broj start up kompanija. To je bila njena motivacija i želja da u budućnosti doprinese njihovom razvoju, a time i svoga grada. Ona dodaje da je ovo za nju potpuno novi svijet koji prije nije imala priliku da vidi, jer je dobila cjelokupan sistem podrške. Sve za njeno obrazovanje.
Fatima Džanić je uposlenica Udruženja “Otaharin” iz Bijeljine i ovdje se upisala na prijedlog direktora. Da nije bilo ove šanse, kao Romkinja vjerovatno nikada ne bi imala drugu jer si studiranje jednostavno ne bi mogla priuštiti.
“Turizam me generalno zanima. Kao da su znali šta volim i želim. I zato sam izabrala menadžment u turizmu. Svoju karijeru vidim u toj oblasti”, navodi Fatima.
Ona je završila tri godine srednje škole, pa onda uz podršku svog udruženja i četvrtu godinu, te stekla zvanje ekonomskog tehničara. Tek nakon šest godina od završetka srednje škole dobila je priliku da studira. Uz podršku i motivaciju koju dobija od profesora, sada ulaže napor da se dodatno obrazuje i završi ovaj studij.
No, priliku će ove godine dobiti i druge Romkinje te žene iz ostalih marginaliziranih grupa jer će se projekat njihovog obrazovanja u ovoj školi nastaviti. Kao jedna od rijetkih prilika za besplatnu fakultetsku diplomu u čitavoj Bosni i Hercegovini.
Ovaj materijal je nastao u okviru regionalnog programa „Sprečavanje nasilja nad ženama u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj: Sprovođenje normi, mijenjanje stavova“, koji
inansira Evropska unija (EU), a provodi UN Women u saradnji sa organizacijama civilnog društva. Sadržaj materijala, kao i nalazi prikazani u njemu, isključiva je odgovornost Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije (EU), niti UN Women.
BHRT- Radiotelevizija Bosne i Hercegovine
VODIČ ZA EKONOMSKO OSNAŽIVANJE ŽENA: ODGOVORI ZA (NE)ZAPOSLENE
Udio žena među nezaposlenim stanovništvom je veći, zaposlene žene manje su plaćene u odnosu na muške kolege, a podzastupljene su i na rukovodećim pozicijama.
U Bosni i Hercegovini i dalje je prisutna rodno uvjetovana segregacija na tržištu rada, kao i stereotipi o “ženskim” i “muškim” poslovima. Udio žena među nezaposlenim stanovništvom je veći, zaposlene žene manje su plaćene u odnosu na muške kolege, a podzastupljene su i na rukovodećim pozicijama, navodi se u novom Vodiču za ekonomsko osnaživanje žena Fondacije CURE.
Koristeći se nalazima brojnih istraživanja, vodič donosi pregled položaja žena na tržištu rada u BiH, te daje konkretne savjete ženama kako da dođu do zaposlenja i povećaju svoju konkurentnost na tržištu rada. Tako se među informacijama u vodiču mogu pronaći i one koje se tiču prava osoba koje su registrovane na zavodima za zapošljavanje, ali i informacije o mogućim opcijama za cjeloživotno učenje, usavršavanje i prekvalifikaciju.
Denija Hidić, koordinatorica iz Fondacije CURE, objašnjava da su se aktivistkinje i članice ove fondacije prilikom stvaranja ideje za vodič, vodile time što je njima trebalo, a nije im bilo dostupno kada su završile formalno obrazovanje i postale konkurentne na tržištu rada.
“Koji su naredni koraci, koja je uloga zavoda za zapošljavanje, u kojem trenutku se smatramo nezaposlenom osobom, koji su rokovi da se prijavimo na zavod za zapošljavanje. Ovaj vodič će odgovoriti na sva ta pitanja, tako da ga toplo preporučujemo mladim ženama koje su u procesu završetka formalnog obrazovanja, ali i svim drugim ženama bilo zaposlenim ili ne.”
Hidić ističe kako svakodnevo svjedoče pitanjima na društvenim mrežama “Kako nezaposlena osoba ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje?”, “Kako se ostvaruje pravo na novčanu naknadu?”, “Kako se ostvaruje pravo na penziono osiguranje?”, te su vodičem željele odgovoriti na takva pitanja i nedoumice s kojima se nezaposlene i zaposlene žene svakodnevno susreću.
Značaj cjeloživotnog učenja
Vodič za ekonomsko osnaživanje žena donosi osvrt i na značaj cjeloživotnog učenja, te daje odgovore na pitanja šta su znanje, vještine i kompetencije potrebne na tržištu rada. Autorica ovog dijela vodiča, Marijana Šećibović, osnivačica Visoke škole za turizam i menadžment Konjic i univerzitetska profesorica na Sveučilištu Hercegovina i VSTM Konjic, objašnjava za Diskriminacija.ba, koje su to vještine od posebnog značaja ženama na tržištu rada.
“Sve komunikacijske veštine su vrlo važne i za obespravljene i za svakog od nas. Mi govorimo o tome da znamo da govorimo, razgovaramo, a zapravo ne znamo jer se ne slušamo. Ne znamo da prezentujemo, da predstavljamo sebe. Drugo, važno je da budu informatički pismene, treće, da se sa njima radi na učenju stranih jezika, da se osposobe da mogu da apliciraju za određene projekte, za određene pozicije na projektima.”
Autorica Šećibović u vodiču objašnjava i šta je pasoš kompetencija, te piše o zavodima za zapošljavanje i centrima za cjeloživotno obrazovanje. Poseban dodatak vodiču je i spisak centara za cjeloživotno učenje u FBiH, za koje se navodi da ih mogu osnivati nevladine organizacije, javne ustanove, kao i lokalne samouprave.
“Bilo nam je bitno kreirati spisak Centara za cjeloživotno učenje u Federaciji Bosni i Hercegovini koji su akreditovani i čije su diplome validne na tržištu rada, te ponuditi osobama koje žele da se prekvalifikuju da izaberu centre koji im mogu ponuditi edukaciju, prekvalifikaciju ali i validnu diploma i/ili certifikat”, kažu iz Fondacije CURE.
Marginalizirane žene posebno ugrožene na tržištu rada. Vodič spominje kako se situacija na tržištu rada dodatno usložnjava ukoliko se radi o ženama pripadnicama marginaliziranih skupina kao što su: Romkinje, povratnice, žene sa invaliditetom, pripadnice LGBTIQ populacije, samohrane majke, žene iz ruralnih područja, žene žrtve nasilja, civilne žrtve rata i žene starije životne dobi, koje su svakodnevno izložene diskriminaciji u svim oblastima života i nemaju jednake mogućnosti ostvarivanja socijalnih i drugih prava.
U razgovoru za Diskriminacija.ba, iz Fondacije CURE objašnjavaju kako se žene susreću susreću sa stereotipima i diskriminacijom, te pitanjima potencijalih poslodavaca kao što su: “Da li imate porodicu, djecu, planirate li uskoro da se ostvarite u ulozi majke”. I Vanja Burić, diplomirana pravnica, i druga autorica vodiča, objašnjava da žene koje se žele ostvariti u ulozi majke često imaju dileme.
“Mi u BiH imamo Zakon o zabrani diskriminacije koji zabranjuje diskriminaciju žena u procesu rada i zaposlenja. Te odredbe zakona su također reflektirane i u Zakonu o radu, međutim, činjenica je da se žene u BiH, u svakom trenutku, posebno kada žele da postanu majke, suočavaju s određenim dilemama – na koji način, ukoliko su zaposlene, će činjenica da su zaposlene utjecati na njihov posao, da li će dobiti otkaz ili ne po povratku sa porodiljskog.”
Autorica Burić se u vodiču bavila i nadležnostima institucija u oblasti rada, ali i pitanjem procedura u slučaju kršenja prava iz radnog odnosa i zaštita prava radnika i radnica u slučaju diskriminacije.
Važan segment publikacije su i preporuke vlastima u Bosni i Hercegovini šta poduzeti u cilju unaprjeđenja položaja žena na tržištu rada. Vodič za ekonomsko osnaživanje žena nastao je u sklopu projekta” Zagovaranje za ženska prava u Bosni i Hercegovini” koji podržava švedska Fondacija Kvinna Till Kvinna. Više informacija o radu Fondacije CURE možete pronaći na njihovoj zvaničnoj web stranici, a kompletan vodič možete preuzeti na ovom linku.
Izvor: Vodič za ekonomsko osnaživanje žena: Odgovori za (ne)zaposlene | Diskriminacija.ba
“SAMO OBESPRAVLJENI MOGU PREPOZNATI OBESPRAVLJENE”
Visoka škola za turizam i menadžment Konjic uz podršku Fondacije CURE i Udruženja za razvoj slobodnog društva “Pozitiva BiH”, predstavili su u Sarajevu prve rezultate projekta, započetog prije 5 mjeseci, “Obrazovanje obespravljenih djevojaka/žena u BiH”
Izvor: “Samo obespravljeni mogu prepoznati obespravljene” – Interview.ba
Pod motom “Samo obespravljeni mogu prepoznati obespravljene”, diskriminisane Romkinje, samohrane majke, žene žrtve nasilja i djevojke iz siromašnih porodica, koje su hrabrim koracima uspjele prevazići prepereke, te pune vjere i nade zakoračiti u novi život, pokrenule su “Karijerni centar za žene”.
Besplatni programi
Prepoznavanje važnosti uključivanja u svijet obrazovanja kao i nastavak obrazovanja, otvorio je još važan aspekt – spremnost da vlastito iskustvo i šansu promovišu u svojim sredinama i na taj način pokrenu cjelokupnu zajednicu.
– U mojoj porodici i okolini niko nije imao prilike upisati fakultet. Ja sam jedina Romkinja u Prnjavoru koja je ikada studirala. Fakultet je izvukao najbolje iz mene. Od osobe koja je u osnovnoj i srednjoj školi imala ocjene ispod prosjeka, došla sam do toga da danas poništavam ocjene koje su ispod desetke. Kolegice sa prve i druge godine fakulteta i ja osnovale smo prvi Karijerni centar za žene u BiH, kako bismo pružili svim ženama jednake mogućnosti – kazala je Dajana Mirković, polaznica Visoke škole za turizam i menadžment Konjic.
Karijerni centar za žene ima savjetodavnu ulogu. Okupljene žene osnažuje , ali i povezuje s tržištem rada. Programi su besplatni i odvijaju se online, kroz radionice, predavanja, kontakte s poslodavcima i druge aktivnosti
– Karijeru sam ranije vezala za zanimanje, odnosno osobe koje rade neke veoma važne poslove i koja se odnosi na napredovanje, visinu plate i slično. Smatrale smo da je naša karijera da budemo dobre majke i supruge. Kroz predavanja, razgovore s profesorima i naše međusobne razgovore, shvatile smo da svaka od nas ima svoju karijeru koja je veoma dinamična, mnogo više od posla kojeg obavljamo. To uključuje i naše obrazovanje, te je tako krenula priča o osnivanju Karijernog centra kako bismo bile podrška i drugim ženama – ispričala je Larisa Kovačević, koja je i jedna od osnivačica Karijernog centra BiH.
Na predstavljanju ovog plemenitog, korisnog i prijekopotrebnog projekta istaknuto je da svako ima pravo na dostojan život, a koji itekako zavisi od obrazovanja. Ustav BiH garantuje svima dostupno obrazovanje, tako je na papiru. A u praksi? Potpuno drugačije. Zbog teške socio-ekonomske situacije, velikom broju ljudi to pravo je onemogućeno.
Pružimo jednake mogućnosti svima
– Do jučer smo govorili o obespravljenim i borbi za obrazovanje obespravljenih djevojaka i žena u Bi. No ni pet mjeseci kasnije, od kako traje projekat, ovdje više nema riječi o obespravljenosti. To su sada osnažene djevojke i žene koje mogu ravnopravno da izraze svoja osjećanja. Potrebni su nam ljudi koji ne misle isto kao mi s kojima ćemo razmijeniti ono s čim se ne slažemo. Potrebna nam je zajednica koja će prihvatiti da je svaki čovjek i svaka žena u ovom društvu najvažnije što to društvo ima – kazala je Jadranka Milićević, direktorica Fondacije CURE.
BiH na putu ka Evropskoj uniji, između ostalog, mora zadovoljiti kriterije koji se tiču diskriminisanih grupa i visokoobrazovnog stanovništva”.
Jednake mogućnosti
– Naša najvažnija poruka je da pružimo jednake mogućnosti svima Ako damo jednake mogućnosti i prilike za kratko vrijeme mnogo toga se može uraditi a najbolji dokaz je ovaj projekat – kazala je Marijana Šećibović, dekan Visoke škole za turizam i menadžment Konjic.
Jedan od ciljeva projekta „Obrazovanje obespravljenih djevojaka i žena u BiH”, je i doprinos povećanju procenta visokoobrazovanog stanovništva, kojeg je u BiH trenutno svega 9,5 posto dok je evropski prosjek 22 posto.
Projekat „Obrazovanje obespravljenih djevojaka i žena u BiH” ima i za cilj ekonomsko osnaživanje žena, a u čemu je, kako se čulo, kompanija “ASA osiguranje” dala svoj doprinos, stipendirajući polaznice Visoke škole.
Zato je vrijeme da se svi uključimo u stvaranje jednakih šansi za svakog pojedinca, građanke i građanina BiH – poručeno je.
Alen Arnautović, Dajana Živković, Fondacije CURE, Jadranka Miličević, Larisa Kovačević, Marijana Šećibović, Udruženja za razvoj slobodnog društva “Pozitiva BiH”, Visoka škola za turizam i menadžment Konjic
2023
Goodwill, Sam. 2023. “Article Name Here.” Publication Name, January 1, 2023. Article Link.
Goodwill, Sam. 2023. “Article Name Here.” Publication Name, January 1, 2023. Article Link.
Goodwill, Sam. 2023. “Article Name Here.” Publication Name, January 1, 2023. Article Link.
Goodwill, Sam. 2023. “Article Name Here.” Publication Name, January 1, 2023. Article Link.
Goodwill, Sam. 2023. “Article Name Here.” Publication Name, January 1, 2023. Article Link.
2022
Goodwill, Sam. 2022. “Article Name Here.” Publication Name, January 1, 2023. Article Link.
Goodwill, Sam. 2022. “Article Name Here.” Publication Name, January 1, 2023. Article Link.
Goodwill, Sam. 2022. “Article Name Here.” Publication Name, January 1, 2023. Article Link.
Goodwill, Sam. 2022. “Article Name Here.” Publication Name, January 1, 2023. Article Link.
Goodwill, Sam. 2022. “Article Name Here.” Publication Name, January 1, 2023. Article Link.
2021
Goodwill, Sam. 2021. “Article Name Here.” Publication Name, January 1, 2023. Article Link.
Goodwill, Sam. 2021. “Article Name Here.” Publication Name, January 1, 2023. Article Link.
Goodwill, Sam. 2021. “Article Name Here.” Publication Name, January 1, 2023. Article Link.
Goodwill, Sam. 2021. “Article Name Here.” Publication Name, January 1, 2023. Article Link.
Goodwill, Sam. 2021. “Article Name Here.” Publication Name, January 1, 2023. Article Link.